Hrvatska se, kao i svaka druga zemlja, suočava s različitim rizicima od katastrofa zbog svog geografskog položaja, klime i socioekonomskih čimbenika. Neki od glavnih rizika od katastrofa u Hrvatskoj uključuju:
Potresi: Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području, osobito uz Dinarsko gorje i Jadransko more. Potresi su kroz povijest uzrokovali značajnu štetu na infrastrukturi i predstavljali rizike za ljudske živote. Iako moderni građevinski propisi imaju poboljšanu otpornost, starije strukture mogu još uvijek biti ranjive.
Poplave: Obilne kiše i topljenje snijega tijekom zimskih i proljetnih mjeseci mogu dovesti do poplava, posebno u nižim područjima i duž riječnih slivova. Poplave mogu uzrokovati materijalnu štetu, poremetiti prijevoz i ugroziti javnu sigurnost.
Šumski požari: topla i suha ljeta u Hrvatskoj povećavaju opasnost od šumskih požara, posebno u mediteranskim regijama. Ovi požari mogu uništiti prirodna staništa, naštetiti divljini i utjecati na turizam i poljoprivredu.
Klizišta: Brdsko-planinski teren u Hrvatskoj čini je podložnom klizištima, osobito tijekom jakih oborina ili seizmičkih događaja. Klizišta mogu oštetiti infrastrukturu, poremetiti prijevoz i predstavljati prijetnju stanovnicima pogođenih područja.
Obalna erozija: Prostrana hrvatska obala duž Jadranskog mora suočava se s rizikom od obalne erozije zbog porasta razine mora i drugih čimbenika. To može dovesti do gubitka vrijednog zemljišta, infrastrukture i oštećenja obalnih ekosustava.
Ekstremne vremenske prilike: Hrvatska doživljava ekstremne vremenske prilike kao što su toplinski valovi, hladnoće i oluje. Ovi događaji mogu dovesti do zdravstvenih rizika, štete na imovini i poremećaja u poljoprivredi i energetskom sektoru.
Industrijske nesreće: Hrvatska ima različite industrije, uključujući petrokemiju i proizvodnju, koje mogu predstavljati rizik od industrijskih nesreća. Te nesreće mogu rezultirati izlijevanjem kemikalija, eksplozijama i drugim opasnostima za ljudsko zdravlje i okoliš.
Suša: Razdoblja dugotrajne suše mogu negativno utjecati na poljoprivredu, opskrbu vodom i proizvodnju hidroenergije, utječući i na ruralne i na urbane zajednice.
Izbijanje bolesti: Kao i svaka zemlja, Hrvatska je suočena s rizikom od izbijanja bolesti, uključujući ali ne ograničavajući se na zarazne bolesti poput gripe, meningitisa i drugih hitnih slučajeva javnog zdravlja.
Kako bi ublažili te rizike od katastrofa i upravljali njima, hrvatska vlada i relevantne agencije daju prioritet strategijama pripravnosti i odgovora na katastrofe. To uključuje poboljšanje otpornosti infrastrukture, implementaciju sustava ranog upozoravanja, provođenje kampanja podizanja svijesti javnosti i poboljšanje koordinacije između različitih agencija za hitne slučajeve. Osim toga, regionalna i međunarodna suradnja igra ključnu ulogu u rješavanju prekograničnih rizika od katastrofa i jačanju sposobnosti upravljanja katastrofama u Hrvatskoj.
