Daju li kockarnice nešto natrag društvu?

U Hrvatskoj se o kockanju najčešće govori kroz poreze i rizike, puno rjeđe kroz društvene koristi. Ipak, dio prihoda završava u sportu, kulturi, obrazovanju i javnom zdravstvu. Pitanje nije samo daju li kockarnice nešto natrag, nego koliko je to vidljivo, mjerljivo i povezano s jasnim pravilima.

Kako prepoznati odgovorne Hrvatski kasinoi

Online ponuda se stalno širi. Novi brendovi ulaze na tržište i običnom igraču je teško procijeniti tko stvarno ulaže u zajednicu, a tko samo koristi par logotipa na web stranici. Zbog toga mnogi prvo pregledaju stranice poput Hrvatski kasinoi, gdje se uspoređuju licence, ponuda igara i razina odgovornog poslovanja.

Pri izboru operatera vrijedi provjeriti nekoliko vrlo konkretnih stvari:

• Ima li jasno napisan program odgovornog igranja i link na pomoćne službe.
• Objavljuje li podatke o donacijama sportu, kulturi ili udrugama.
• Spominje li suradnju s javnim institucijama ili stručnim organizacijama.
• Omogućuje li jednostavno samoisključenje i ograničenje uloga.

Ako se ove informacije moraju tražiti duboko u sitnim slovima, najčešće se radi o minimalnom, a ne ozbiljnom programu društvene odgovornosti.

Sport kao najvidljiviji kanal

Najlakše je primijetiti sponzorstva u sportu. Hrvatski priređivači igara na sreću već godinama podupiru nogometne i futsal klubove, odbojkaške turnire te lokalne sportske manifestacije. Logotipi stoje na dresovima, banderama i konferencijskim zidovima, ali iza toga stoje ugovori i iznosi koji se mogu pratiti.

Od 2026. godine država dodatno potiče takva ulaganja. Prema najavljenim poreznim olakšicama, donacije za sport, kulturu i društveno dobro moći će se priznati do 10 % prihoda. To znači da će kockarnice koje žele podržati klubove i udruge imati jasniji okvir i više motiva za veće, dugoročnije ugovore.

Kulturni i edukativni projekti

Osim sporta, dio sredstava ide i u kulturne programe. Tu se radi o financiranju lokalnih festivala, kazališnih projekata, muzeja ili manjih kulturnih centara. U praksi se vide natječaji na kojima kulturne udruge mogu dobiti podršku za jednu sezonu ili za pojedini program.

Sve češće se spominju i edukativni projekti. To uključuje radionice o financijskoj pismenosti, predavanja o rizicima ovisnosti o igrama na sreću te suradnju sa školama i fakultetima. Takvi programi su korisni tek kada imaju jasan sadržaj, definirane ciljne skupine i izvještaje o tome koliko je ljudi do njih uopće došlo.

Registar isključenih igrača i doprinos zdravstvu

Velika promjena stiže 1. siječnja 2026. Nova pravila predviđaju uvođenje službenog Registra isključenih igrača, koji će uspostaviti i voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kako je najavljeno u članku o registru isključenih. Osobe koje imaju problem s kockanjem moći će zatražiti upis, a operateri će morati poštovati zabranu pristupa.

Za uspostavu i razvoj registra predviđen je izravni doprinos industrije od oko 40 000 eura, što je usmjereno u sustav javnog zdravstva. Riječ je o konkretnom iznosu, ali i o testu koliko će se kasnije ulagati u savjetovališta, liječenje i istraživanja. U isto vrijeme, izmjene Zakona o igrama na sreću stavljaju naglasak na jaču kontrolu i sprječavanja rada nelegalnih priređivača, kao i na regulaciju novih oblika igranja.

Što igrač može provjeriti u praksi

Dio odgovornosti ipak ostaje na korisniku. Tko želi podržati operatere koji zaista vraćaju nešto društvu, može proći kroz kratku kontrolnu listu:

• Postoji li jasan link na informacije o financiranju sporta, kulture ili udruga.
• Je li program samoisključenja opisan razumljivim jezikom i lako dostupan.
• Spominje li se suradnja s javnim zdravstvom u vezi s registrom isključenih.

Ako su ti podaci javni, ažurirani i konkretni, veća je šansa da kockarnica ne vidi društvenu odgovornost samo kao marketinški pojam. Tada odgovor na pitanje “daju li išta natrag” više ne ovisi o dojmu, nego o brojkama i projektima koje se može stvarno provjeriti.