Požar

Požar je svako nekontrolirano sagorijevanje uslijed kojeg može doći do ozljeđivanja ljudi ili štete na materijalnim dobrima, kao i do utjecaja na okoliš.

Vatra je oksidacija tvari u kemijskom procesu sagorijevanja koji oslobađa toplinu, svijetlost i druge produkte.

 

Da bi došlo do požara moraju biti zadovoljena tri uvjeta: dovoljna količina goriva, kisika i topline. Uklonimo li bilo koji od ovih elemenata, ili će se vatra ugasiti ili neće niti započeti gorjeti.

Životni ciklus požara sastoji se od tri stupnja:
1. Zapaljenje – dovoljno goriva, povoljan sadržaj vlage, povoljna temperatura
2. Izgaranje – oslobađanje energije
3. Gašenje – smanjenje količine goriva

Požar se širi na tri načina:
1. Isijavanjem – toplog tijela
2. Vođenjem – dodirom vatre i objekta
3. Strujanjem – prijenos zračnim strujanjem

U Republici Hrvatskoj svakog dana izbije 30 požara. Svakih osam dana jedna osoba pogine od požara, a svaki treći dan jedna je osoba zbog požara ozlijeđena.


 

Poplava

Poplava je pojava privremenog prekrivanja vodom terena koji se uobičajeno ne nalazi pod vodom.

Poplave nastaju izdizanjem razine rijeke, jezera, mora i oceana te pojavom bujica, pucanjem ili preopterećenjem kanalizacije i pucanjem brana.

Uzroci poplava mogu biti: meteorološki, hidrološki, geološki, geomorfološki, antropogeni te uzroci uvjetovani klimatskim promjenama.

Poplave djelimo prema brzini nastanka i prostoru kojeg obuhvaćaju.

Prema brzini
1. Nagle poplave – bujice, prolomi akumulacija,…
2. Spore poplave – donji tokovi rijeka, jezera,…

Prema prostoru
1. Lokalni karakter – bujice, jezera, zaljevi,…
2. Regionalni karakter – donji tokovi rijeka, niske i položene obale mora.

Procjenjuje se da, godišnje, poplave u Hrvatskoj izazovu štete u iznosu od 20 milijuna dolara.


 

Potres

Potres je pojava iznenadnog i kratkotrajnog podrhtavanja tla nastalog zbog naglog oslobađanja energije u litosferi.


Hipocentar – mjesto u unutrašnjosti Zemlje gdje dolazi do oslobađanja energije.
Epicentar – mjesto na površini Zemlje koje je najbliže hipocentru.


Potresi mogu nastati urušavanjem velikih stijenskih masa, vulkanskim aktivnostima te tektonskim pomacima.
Potrese mogu izazvati i ledenjaci svojim pomicanjem i pucanjem te ljudi svojim djelovanjem.

Potresno najaktivnija područja u svijetu su cirkumpacifički pojas te mediteransko-transazijski pojas kojem pripada i Hrvatska.


Prilikom potresa promatramo magnitudu (oscilacija tla) i intenzitet (učinak) potresa.


Magnitudu potresa mjerimo Richterovom ljestvicom koja nije obična već logaritamska ljestvica. To u praksi znači da je potres magnitude 3, deset puta jači od potresa magnitude 2, odnosno potres magnitude 5, deset puta jači od potresa magnitude 4. Rihterova ljestivica ima raspon od 0 do 10.


Intenzitet potresa mjerimo ljestvicama poput Mercalli-Cancani-Siebergove (MCS), Medvedev-Sponheuer-Karnikove (MSK) te najnovijom Unificiranom europskom ljestvicom (EMS). Ljestvice intenziteta najčešće imaju 12 stupnjeva. Europska unificirana ljestvica za svaki stupanj ima definiran učinak potresa na građevine, stvari i ljude.


 

Prioriteti Hrvatske platforme

 
 

Kalendar

Nema događaja u kalendaru
KOLOVOZ 2017
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Dječji kutak

skupa likovni

 

Internet forum

Pokrenuli smo forum za razmjenu mišljenja, te iznošenje stavova, prijedloga i postignuća koji doprinose smanjenju rizika od katastrofa.
Internet forum